Radionica projekta My City Youth City


Projekt „Moj grad – grad mladih“ ima za cilj podići svijest lokalne vlasti i šireg javnog mijenja o potrebi za uključivanjem mladih u planiranje zajednice na način da mladi svojim razmišljanjima i iskazivanjem potreba i želja o tome kakav grad žele imati i u kakvom gradu, u prostornom smislu, žele biti, bude komponenta ugrađena u postojeće mehanizme prostornog planiranja i razvoja grada.
Radionicom održanom u okviru projekta „Moj grad – grad mladih“, grupa od 25 učesnika starosne dobi od 14 do 30 godine se imala priliku aktivno uključiti u navedenu problematiku. Starosna dob je dopustila da se učesnici između sebe podijele u timove od po 5 sudionika, gdje su svi više-manje generacijski mogli da razmjenjuju mišljenja i stavove o postojećoj situaciji u gradu, a potom kroz analizu identificiranih prostora da prepoznaju u svakom od njih određeni potencijal.
Dinamika i plan radionice je bio takav da su svi učesnici imali mogućnost individualno iskazati svoje stavove ali i dijalogom i kreativnim radom ponuditi odgovore na nivou tima.
Radionica je počela prezentacijom kroz koju je voditeljica radionice pojasnila pojmovno šta je to javni a šta otvoreni prostor, i kako se prostor definiše kroz aktivnosti koje se u njemu obavljaju, u različitim vremenskim periodima. Učesnici su također imali set od 4 pitanja koja su olakšala proces razmišljanja o prostoru, šta on sve može biti i šta ga sve može karakterisati.
Pitanja su bila:
1. Šta vam prvo pande na pamet kada pomislite na Mostar?
2. Navedite dva otvorena prostora u Mostaru koji vam se sviđaju i zašto?
3. Šta bi ste željeli ponijeti u budućnost Mostara?
4. Šta nedostaje Mostaru, u smislu otvorenih prostora?
Nakon što su u prvom dijelu radionice, odgovorili na pitanja, pojedinačno a zatim grupno, odgovori su mapirani na kartama, svaka grupa za sebe, a potom su svi odgovori mapirani na zajedničkoj karti. Naredni zadatak je bio, mapirane lokaciji posjetiti, fotografirati ili zabilježiti neki video odnosno audio zapis, izreći neku misao kojom se najbolje mogu opisati emocije koje se bude prilikom posjeta konkretnoj lokaciji.
Ovakvim metodološkim pristupom, dozvoljava se krajnjem korisniku prostora, što je građanin jednog grada, da „svojim riječima“ opiše i dočara način na koji doživljava i shvata grad u kojem živi.
Nakon posjete lokacijama, tokom drugog dijela radionice, odabrane lokacije su klasificirane prema potencijalnim budućim aktivnostima na prostore za:
1. Smart Space
2. Art Space
3. Fit Space
Pokazalo se da mladi Mostara vide veliki potencijal u postojećim, zapuštenim ili nedovoljno održavanim prostorima, ali također i u prostorima koji su fizički u dobrom stanju međutim zbog neadekvatnih aktivnosti jednako su zanemareni i nedovoljno se koriste od strane građana.
Posebno je bitno naglasiti da smo kroz dijalog koji se razvijao tokom radionice, shvatili koliko mladi ljudi Mostara jako malo znaju o značaju otvorenih prostora u njihovom svakodnevnom životu, i koliko bi programi ovog tipa trebali postati dijelom redovne nastave u srednjim školama, jer bi na taj način srednjoškolci imali priliku da više nauče o prostoru koji koriste, a kroz kreativne radionice da direktno doprinesu prostoru u kojem se svakodnevno kreću.
Rezultati radionice također pokazuju svestranost razmišljanja na način da su istovremeno prepoznate kvalitete tradicionalnih i naslijeđenih kulturnih vrijednosti grada Mostara, prirodni resursi i potencijali čijim aktivnijim korištenjem bi se značajno poboljšalo stanje u prostoru ali dala mogućnost za vođenje zdravijeg života, i na kraju prepoznate degradacije u prostoru koje bi se „pametnim“ intervencijama i prenamjenama mogle prilagoditi potrebama svih generacija, a na neki način postaviti temelje za novi „suvremeniji“ grad čime bi se omogućilo brisanje stavova o Mostaru kao „gradu slučaju“.
Kako bi pored lokalnih vlasti sa rezultatima projekta bilo upoznato i šire javno mnijenje, biće napravljena digitalna mapa na kojoj će se moći pregledati lokacije, ideje i stavovi mladih grada Mostara.

Voditeljica radionice projekta „My city youth city“ Senada Demirović Habibija
Kandidatkinja doktorske disertacije iz oblasti Urbane rehabilitacije, Arhitektonski fakultet u Sarajevu
Stručni savjetnik za urbanističko planiranje, pri odjelu za urbanizam i građenje Grada Mostara
Kustosica Centar za Arhitekturu, dijalog i umjetnost ADA Mostar
www.cadamostar.com

Pogledajte PDF Dokument:

icon-pdf

PDF Dokument